Definirajmo osnovne pojmove i otvorimo veliku temu narcističkog zlostavljanja – kada i zašto se javlja – te kako se od njega osloboditi i oporaviti
Moja zamisao je definirati sve relevantne pojmove koji se vežu uz narcističko zlostavljanje – da bismo mogli ući u priču (u sljedećim blogovima) u kojoj kada ih koristimo – svi znamo o čemu pričamo.
Pojmovi su navedeni i na engleskom jeziku jer ih je tako lakše za Googlati, istraživati, tražiti sadržaje – za one koji žele.
Svi ovi pojmovi imaju svoje definicije i na hrvatskom jeziku (dostupne na internetu) – ali htjela bih ih definirati laički, razumljivo, navesti primjer, moja opažanja, osobna iskustva i pokoji savjet.
Isto tako, neki pojmovi postaju internacionalni i teško je za njih naći hrvatsku inačicu pa ih je dobro zapamtiti na engleskom jeziku.
Pa krenimo!
Pojmovi:
Nascissist / NPD (Narcissistic personality disorder) – narcistični poremećaj ličnosti / Narcis (vs. BPD (Borderline personality disorder) – granični poremećaj ličnosti / Border)
U prvom blogu već smo dosta toga definirali (kriteriji za dijagnozu, kako vjeruje da je poseban, koliko je sebičan, kako ih ima različitih osobnosti i sl), ponovit ću još jednom da je „dovoljno“ da netko ima visok narcizam da nam zagorča život – ne mora biti „full blown narcissist“ (narcistički poremećaj ličnosti – za dijagnozu) – a jednako tako je bespredmetno raspravljati jer osoba neće otići na psihijatrijsko vještačenje (osim sudskom presudom) pa ionako nikada nećemo znati je li bila „baš za dijagnozu“ ili „samo visoko narcisoidna“.
To u konačnici nije ni bitno, ako vam netko zagorčava život – i da je bez ikakve patologije – za vas ta osoba nije dobar izbor i za vas je toksična – te je se trebate kloniti – ne trebate nikakve dokaze, uvjerenja, dijagnoze ni objašnjenja.
Danas se u svijetu dijagnosticira jednak broj muškaraca i žena narcističnim poremećajem ličnosti (ne dominiraju više muškarci). Spletom raznih kulturološko – bioloških okolnosti stvorio se dojam da je više muškaraca – a povijesno je vjerojatno i bio – ali danas, u moderna vremena – ima ih jednako- isto vrijedi i za granični poremećaj ličnosti – ne prevladavaju više žene.
Kad kažem biološko – kulturološki mislim na odgoj, predispozicije i društvo – recimo Elon Musk ne bi bio Elon Musk da se rodio kao žena u strogoj muslimanskoj zemlji i nije smio ići u školu – ili da se rodio u siromašnoj afričkoj zemlji. Bio bi vjerojatno narcističan – ali drugačije. Bio bi manje grandiozan – više sujetan, ogorčen, zavidan i pakostan. Da je žena – vrlo je moguće da bi ga sustavno povijesno društveno ugnjetavanje žena „prebacilo“ u graničan poremećaj ličnosti – koji ima svojstva koja se „dopuštena ženama“ – slabost, plakanje, pokazivanje osjećaja, histerija (kao potisnuti bijes), strah od odbacivanja, strah od sukoba, pasivna agresija i uvjerenje da ne može živjeti/bivati sama i sl.
Dok je muškaracima bilo dozvoljeno biti arogantniji, grublji, aktivno agresivan, nesmetano ispoljavati bijes, biti samodostatan, uspješan i sl – ali i zabranjeno pokazivati slabosti i osjećaje.
Ne zaboravimo i to da žene češće traže pomoć – pa su samim time češće i dijagnosticirane nego muškarci (isto vrijedi i za depresiju, anksioznost i sl).
Sada se nekako čini da su narcis i granični (border) u biti isti poremećaj samo da su rodno uvjetovani – ipak postoje razlike, kao i preklapanja – a kako težimo rodnoj ravnopravnosti – ipak je danas jasnije utvrditi razlike među dijagnozama koje nisu rodno uvjetovane – dobivamo otprilike jednak omjer dijagnoza po rodu.
Narcistični i borderline (granični) poremećaj ličnosti imaju mnogo sličnosti te su vrlo često komorbiditetni (dijagnosticiraju se zajedno). Također nema bordera koji nije vrlo visoko u narcizmu, ako ne i komorbiditetno narcis. Najnovija istraživanja pokazuju da i narcis i border u situacijama iznimnog stresa (acting out-ima, slomovima živaca i sl) razvijaju privremenu psihopatiju (factor II psychopathy) i djeluju ne razmišljajući o posljedicama.
Tendencije za sljedeći DSM (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders), 6. po redu su da se objedine poremećaji ličnosti clustera B (narcistični, border, histrionski i antisocijalni) u jednu dijagnozu sa naznačenom dominantnom crtom – recimo „poremećaj ličnosti clustra B sa dominantno narcističkim karakteristikama“.
Ipak, između narcis i border postoje znatne razlike – u bordera je pravi-self očuvaniji, prisutna je emocionalna empatija (ne samo kognitivna kao kod narcisa), postoji introspekcija, rjeđe su maligni u svojim namjerama i manipulacijama – ali je također border najčešće mnogo nestabilniji i nefunkcionalniji – njima je teže sa njima samima – više pate – samim time češće traže pomoć.
Granični poremećaj ličnosti karakteriziran je prožimajućim obrascem nestabilnosti i preosjetljivosti u međuljudskim odnosima, nestabilnošću slike o samom sebi, ekstremnim fluktuacijama raspoloženja te impulzivnošću.
Tu se često zna dogoditi pogrešna dijagnoza kod neiskusnih dijagnostičara – bipolarni poremećaj – koji ipak ima bitne razlike od graničnog poremećaja ličnosti.
Bipolarni afektivni poremećaj je poremećaj raspoloženja, a ne ličnosti. Karakteriziraju ga izmjene depresivnog stanja i maničnog (ili hipomaničnog stanja) – te se regulira lijekovima (posebnim za svako od ta dva stanja). Neliječeni bipolarni poremećaj ukazuje na to da periodi depresije traju najmanje dva tjedna – periodi manije nešto kraće – ali svakako više od par dana.
Kod bipolarnog poremećaja osobnost je očuvana – osoba nema nejasan identitet, ne osjeća “prazninu”, nema nestabilne odnose i sl. Naravno, kvaliteta života je znatno narušena ako se ne liječi – te osoba djeluje nestabilno – kao i border.
Borderline svoje raspoloženje mjenja ovisno o “slici sebe” (percipira li napuštanje, ili se u tom trenu osjeća dobro) – što se zna desiti više puta u danu – prisutne su rapidne promjene raspoloženja.
Naravno i border može biti u depresiji (sto ne znači da je bipolaran), a naravno – postoje i slučajevi kada stvarno osoba ima komorbiditet oba poremećaja.
Ali ipak – ako se desi greška – najčešće je ta da se border dijagnosticira bipolarnim poremećajem (mnogo rjeđe obrnuto).
Krive dijagnoze vode ka krivom liječenju, tj neadekvatnim izborom medikamenata.
Prazninu koju osjećaju u sebi nikako ne uspijevaju „napuniti“ – niti jedna ljubav nije dovoljna (pogotovo što se zbog svoje emotivne nezrelosti i disfunkcionalnosti najčešće „upare“ sa narcisima) – i istovemeno ih plaše dva straha – strah od odbacivanja tj. žele vezu u kojoj su sjedinjeni (merged, bez zdravih granica – ovisnički odnos) a sitovremeno ih bliskost plaši i užasava te se javlja strah da će u takvoj fuziji s partnerom „prestati postojati / nestati“.
Kako sam u prvom blogu navela kriterije za dijagnozu narcističkog poremećaja ličnosti, navest ću sada i kriterije za granični poremećaj ličnosti (borderline) – za dijagnozu je potrebno 5 od 9:
- očajničko nastojanje da se izbjegne napuštanje od strane drugih osoba, bilo ono stvarno ili zamišljeno
- nestabilni i intenzivni međuljudski odnosi, koji se kod osoba s graničnim poremećajem ličnosti izmjenjuju između ekstremnog idealiziranja drugih ljudi (obično kada oni ispunjavaju njihova očekivanja) i ekstremne devaluacije (obično kada se osoba s graničnim poremećajem ličnosti razočara u nekog) – riječ je o crno -bijelom načinu razmišljanja koji je karakterističan za borderline – nema sredine, sve prelazi u krajnost
- poremećaj identiteta: ustrajno nejasna slika o sebi ili doživljaj sebe
- impulzivnost u najmanje dva područja koja su potencijalno autodestruktivna (npr. ovisnost o shoppingu, seksu, drogama, rizičnoj vožnji automobilom, a tipični su i napadi prejedanja)
- ponavljajuća suicidalna ponašanja popraćena odgovarajućim gestama ili prijetnjama te samoozljeđujuće ponašanje (rezanje i pravljenje ožiljaka na tijelu – najčešće po podlakticama i bedrima)
- afektivne promjene raspoloženja (obično iz super dobrog raspoloženja u duboko depresivno raspoloženje) i osjetljivost na vanjske situacije (npr. intenzivna tjeskoba, strah, razdražljivost – faze mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana)
- kroničan osjećaj unutarnje praznine
- neprikladan, intenzivan bijes ili teškoće svladavanja bijesa (npr. izljevi bijesa, konstantan bijes, opetovano nasilno ponašanje itd.)
- prolazna paranoja za koju je okidač najčešće stres ili su okidač teški simptomi disocijacije (disocirano stanje je ono u kojem se osoba, svjesno ili nesvjesno, odvaja od dijela doživljaja, najčešće osjećaja)
Neki teoretičari tvrde da je border „failed narcissist“ (neuspio narcis). Tokom razvoja kada se stvarao narcis, kada je „lažni self odlučio potpuno uništiti tragove pravog selfa“ – desila se anomalija da su tragovi pravog selfa ostali očuvani (nezreli i atrofirani) – proces postanka narcisom nije uspio do kraja (otud i naziv „granični“ – iako postoji i objašnjenje da je naziv zbog toga što je border na granici psihoze i neuroze). Zbog tih ostataka i mogućnosti introspekcije – border pati.
Liječenje je dugotrajno, prvo se liječe komorbiditeti (depresija, poremećaji raspoloženja i sl) medikamentima, te onda kada je osoba relativno stabilizirana – uvodi se psihoterapija – koja se bazira na jačanju pravog selfa, emotivne zrelosti, kontroli impulsa, objektivnije procjene realiteta i dr.
Ovisno o visini poremećaja na osi terapija bude više ili manje uspješna – ali svakako se ubraja među dugotrajnije psihoterapije.
Osobe borderske strukture ličnosti imaju tendenciju „smirivanja“ kako stare – i bez ikakvog liječenja – postaju manje dramatične i emotivno zrelije – ne sve, ali postoji tendencija ka takvom poboljšanju.
Borderline je iznimno težak poremećaj ličnosti (kojeg prate pokušaji samoubojstva, impulzivnost i samoozljeđivanje) sa stopom samoubojstva 10-12% koji za komorbiditete najčešće ima depresiju, anksioznost, poremećaje hranjenja, poremećaji raspoloženja, opsesivna ponašanja, ovisnosti.
Narcis dok ima koga za „izrabljivati“ i dok mu ne nedostaje narcističnog goriva – njemu je dobro, ne pati – pati samo kada mu toga nestane – ali nikad ne krivi sebe za to već isključivo druge i vrlo brzo svojim manipulacijama nalazi nove izvore napajanja.
Kada jednog dana više u tome ne uspijeva ili kada se mora suočiti sa svojom slabošću i smrtnošću – dešava se narcistička mortifikacija – dezintegracija ličnosti.
Ne zaboravimo da obje vrijednosti (narcis – border) razmatramo na sektru – tako da je visina poremećaja na spektru ključna.
Za narcisa često čujem da nema empatiju – ipak je ima – ima kognitivnu empatiju – može razumijeti što ljudi osjećaju (inače ih ne bi mogao manipulirati), vrlo dobro i glumi osjećaje (zrcali tuđe osjećaje vjerodostojno – plače na pogrebima, gleda zaljubljeno u osobu zaljubljenu u njega i sl). Ono što mu nedostaje je emocionalni dio empatije, da suosjeća sa drugim bićem.
To nema, ne suosjeća – jer vrlo malo i osjeća – i to isključivo za sebe – uglavnom negativne emocije, te zadovoljstvo kada je sebi „dovoljno velik i važan“.
Suosjećanja za druge nema – osim kada ga glumi za svrhu manipulacije, naravno.
Psihopati (antisocijalni poremećaj ličnosti) su oni kojima zbilja nedostaje čak i kognitivne empatije – nisu im jasne relacije odnosa – recimo zašto netko plače kad je povrijeđen ili kad mu netko umre. Oni su orjentirani na objekt / nagradu – novac, sex, priznanje – ljudi su im samo sredstva i nije im potrebno napajanje od njih, prihvaćanje, divljenje i sl – kao narcisu. Psihopatima osjećaj samo-vrijednosti ne ovisi o drugim ljudima, nisu im potrebni – osim kao sredstva za dolaženje do cilja.
Acting out
Za acting-out nemam dobru hrvatsku riječ osim „impulzivno ponašanje“ .
Acting out podrazumijeva ispoljavanje zatomljenog bijesa, impulzivnu reakciju ili radnju (histerija, svađe, vikanja, verbalni i fizički okršaji, pokušaji samoubojstva,samoozljeđivanje pretjerivanje s alkoholom i drogom – do blackouta, kompulzivno sexulano ponašanje – promiskuitet „od jada“ a ne iz zabave).
Acting out je nešto češći kod bordera nego kod narcisa- osoba jednostavno ne može izdržati „biti u svojoj koži“, preplavljuju je emocije i ona privremeno„puca“. Nakon toga osjeća žaljenje i sram, često dijelove iskustva zaboravi (black out – i bez supstanci) te se ispričava i doživljava sebe zbog takvih ispada manjkavom.
Tipična dinamika koja se javlja u vezama narcis – border je da narcis provocira bordera svojim lošim ponašanjem, laganjem, varanjem, toplo-hladnim igricama, vrijeđanjem, gaslightingom (svim živim..) – border tada puca – narcis ju (radi lakšeg razumijevanja teksta držat ćemo se žene bordera i muškarca narcisa) naziva ludom, zgrožen je – ona se osjeća krivom i uvjerenom da je nitko drugi ne bi trpio (tu je acting out u ulozi reaktivnog zlostavljanja – zlostavljanje onoga koji zlostavlja nakon dugog gaslightinga – žrtva psihički puca i čini stvari koje ne bi inače činila).
Acting out van reaktivnog zlostavljanja možemo promatrati kroz bordera koji na privid napuštanja (recimo netko blizak na odgovara na poruke ili sl) biva preplavljen i sklizne u impulzivno ponašanje.
Borderima također nedostaje konstantnosti objekta (object constancy) – kada osoba nije uz njih imaju osjećaj da ta osoba prestaje postojati, te im je zato potrebno iznimno puno svakodnevnog potvrđivanja ljubavi – običan poslovni put partnera mogu emotivno doživjeti bolno kao i sam prekid. Velika nesigurnost i strah od odbacivanja, čak i percipiranog odbacivanja – ih naprosto preplavljuje i nemoćni su mu se suprotstaviti. Čini se vrlo neobičnim ali ako ste ikada poznavali bordera – znat ćete o čemu pričam.
Anksioznost koja u odnosima preplavljuje bordere, taj strah od napuštanja – često ih nesvjesno tjera da oni prekinu odnos ili se ponašaju tako da druga osoba prekine – jer im je preteško živjeti u strahu i anksioznosti (anticipirati prekid i napuštanje)– i samo žele da strah prestane (žele bliskost – boje se bliskosti).
Naravno – tada su usamljeni – pa opet stupaju u odnos i začarani krug boli se ponavlja.
Kada je border u odnosu sa narcisom – začarani krug boli se pretvara u pravi pakao.
Osim bordera i narcisi doživljavaju acting out – fizičko, psihičko, emotivno, verbalno zlostavljanje, ispoljavanje bijesa, razbijanje stvari – razlika je u tome što se oni nakon ispada ne osjećaju krivo već imaju stav – „pogladaj što si me natjerala da učinim“ – kao i uvijek prebacuju krivnju.
Najčešće ih u acting out tjera gubitak kontole, ljubomora i bilo kakva stvarna ili percipirana kritika (ne nužno od same žrtve).
Njihov najveći acting out je kada dožive narcističku mortifikaciju i dezintegraciju – kada postoji i opasnost od suicida (ili suicida nakon jednog ili više ubojstava).
Acting out kao takav može se desiti bilo kojoj osobi u situaciji iznimnog stresa – patološki postaje kada se događa često i/ili na smanjeni podražaj (naoko manja neugodnost koja rezutira velikom dramom – najčešće potaknuta strahom od odbacivanja, ljumoborom ili gubitkom kontrole).
Dark Triad
Dark triad označava mračnu trijadu osobnosti – kada u jednoj osobi imamo Narcisa, Psihopata i Makijavelista.
Pojam ne predstavlja zvaničnu dijagnozu – ali svakako postoje takvi pojedinci – koji bi dobili dijagnozu psihopata (antisocijalnog poremećaja ličnosti) da odu na vještačenje.
Makijavelizam – „cilj opravdava sredstva“ označava osobu koja će učiniti sve za ostvarenje svojih osobih ciljeva – ići će „preko leševa“.
Makijavelizam nije poremećaj ličnosti već filozofsko politička doktrina izvedena iz djela V.N. Machiavellija – talijanskog državnika, političkog filozofa i književnika.
U psihologiji označava osobinu ličnosti koja se odlikuje u tome da je osoba toliko usredotočena na svoje interese da je sposobna manipulirati, zavarati i iskorištavati ostale da bi došla do svog cilja – sklona je lažima, laskanju, cinizmu, izbjegavanju emotivnih veza i sl.
U psihologiji postoji „Skala makijavelizma“ (Christie, Geis), test osobnosti koji se i danas rabi pod imenom Mach-IV test.
Osoba čija osobnost odgovara mračnoj trijadi vrlo je maligna, poremećenog moralnog kompasa, bez empatije, megalomanskih ideja i izrazite vlastite grandioznosti.
Dark Tetrad
Dark tetrad označava mračni četverokut osobnosti gdje imamo mračnu trijadu + Bordeline – osoba je i Narcis i Psihopat i Makijavelist i Border.
Sve je isto kao i u mračnoj trijadi – samo sa puno više netabilnosti i impulzivnosti koje unosi borderska struktura.
U sljedećem blogu (ili sljedećih nekoliko) očekuju vas objašnjenja ovih pojmova:
Codependent – Suovisna/ Ovisna osoba, Kodependent
Somatic narcissist – Tjelesni narcis
Cerebral narcissist – Umni narcis
Covert narcissist – Prikriveni / inrovertirani, osjetljivi narcis
Inverted narcissist – Preokrenuti narcis
Scapegoat – Žrtveno janje
Golden child -Zlatno dijete / Miljenik
Manipulation – Manipulacija
Ukoliko smatrate da bih Vam mogla u pomoći savjetovanjem (online) kontaktirajte me putem weba ili direktno na mail tihana.gamble@gmail.com
Narcissistic abuse – Narcističko zlostavljanje
Narcissistic supply – Narcističko napajanje / Narcističko gorivo
Love bombing – Bombardiranje ljubavlju
Red flags – Crvene zastavice / Znakovi upozorenja
Idealization – Idealizacija
Future faking – Laganje o budućnosti / Manipulacija lažnim planovima
Trauma bond / Folie a deux (shared psychosis) – Traumatska veza / Toksična veza / Ovisnička veza (poseban naglasak na Narcis – Border veze)
Triangulation – Triangulacija
Word salad – Salata od riječi
Gaslighting (crazy making) – Sluđivanje / Izluđivanje / Gaslighting
Flying monkeys – Leteći majmuni (narcisovi nesvjesni pomagači)
Enablers – Oni koji omogućuju / Pomagači
Devaluation – Devaluacija / Omalovažavanje
Discard – Odbacivanje / Potpuno poništenje
Hoovering – Ponovno „usisavanje“ / Ponovno povezivanje
Re-idealization – Ponovna idealizacija
Gray rock – Tehnika sivog kamena / Gray rock tehnika
No contact – Prekid svakog kontakta / No kontakt
Narcissistic smirk – Narcistički podsmjeh
Narcissistic stare – Narcistički pogled / Narcistiko zurenje
Narcissistic mortification / disintegration – Narcistička mortifikacija / dezintegracija /Raspad narcisa
Dog-whistle abuse – Nevidljivo zlostavljanje
Silent treatment / Stonewalling – kažnjavanje šutnjom, povlačenje iz razgovora
Kognitivna disonaca
Izvor:
Iz glave – sukus svega naučenog u zadnjih osam godina interesa za ovu temu
Tihana Gamble, životna savjetnica i edukantica Gestalt psihoterapije